Primjena srme u Hrvatskoj od 11. do 20. stoljeća

Kristina Šimić; Ivo Soljačić; Tanja Pušić

Autor(i)

Kristina Šimić Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju, Zagreb, Hrvatska https://orcid.org/0000-0003-3060-8183
Ivo Soljačić Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju, Zagreb, Hrvatska
Tanja Pušić Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju, Zagreb, Hrvatska https://orcid.org/0000-0002-6727-8344

Ključne riječi:

Hrvatska, srma, narodne nošnje, liturgijsko ruho

Sažetak

Istraživana je primjena srme (metalnih niti) uklopljene u tekstilnu pređu u Hrvatskoj na liturgijskom ruhu i svečanim narodnim nošnjama. U početku se srma bogato i često koristila na liturgijskom ruhu, dajući sav sjaj i raskoš odjeći koja se nosila za vrijeme misnog slavlja. Najstariji primjerak liturgijskog ruha s detaljima ukrašenim srmom je Ladislavov plašt iz 11. stoljeća, a čuva se u Riznici Zagrebačke katedrale. Narodne nošnje ukrašene srmom primjenjivale su se u 19. i 20. stoljeću. Korištene su za svečane prilike: velike blagdane, vjenčanja i neke druge svečanosti. Srma se koristila na različitim dijelovima nošnje, ali i u različitim količinama ovisno o regijama. Prikazane su jadranska, dinarska, panonska i varoška nošnja ukrašene srmom. Najbogatije i najraskošnije narodne nošnje bile su u Panonskoj regiji, čime je pokazivano blagostanje i moć onih koji su je nosili. Nadaleko je poznat slavonski vez, kod kojeg je najvažnija skupocjena tehnika zlatoveza.