Službena odjeća hrvatskih nastavnika i studenata kroz povijest

Sažetak

Ne postoje zabilješke o službenoj odjeći u školama od 12. do 14. st. u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da su i učitelji i učenici bili odjeveni u jednostavnu dugu zatvorenu odjeću. Primjerice benediktinci i pavlini, prvi učitelji na ovom tlu, u samostanskim školama nose svoje službene odore i dok poučavaju. Više je zapisa iz instituta (kolegija) u stranim zemljama u kojima su se školovali Hrvati, gdje su studenti imali propisanu odjeću. Već od osnivanja Akademije (Sveučilišta u Zagrebu) 23. rujna 1669., koju je svojom diplomom odobrio rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Leopold I., svi koji steknu stupanj doktora, licencijata, bakalaureata, stječu pravo nošenja akademske odore i kape, tj. počasnog plašta (epomisa), doktorskog klobuka, prstena i drugih takvih odličja. Iako su ta prava dobivena, ona nisu iskorištena jer general isusovačkog reda to ne odobrava. Profesori - isusovci - i dalje nose odore svoga reda. Razlog zašto se akademska odora ni kasnije nije razvila vjerojatno je i taj što carica Marija Terezija nije odobravala akademsku odoru. Kasnije dekani nose samo zlatne lance s medaljom. S tim se događajima može povezati to što je nakon osnivanja suvremenog Sveučilišta u Zagrebu 1874. car Franjo Josip I. darovao zlatne lance rektoru i dekanima Bogoslovnoga, Pravoslovnoga i Mudroslovnog fakulteta, koji ih nose u svečanim prilikama uz frak i cilindar. Postoji tradicija da pedel u svečanoj uniformi nosi sveučilišno žezlo. Od 1895. pa sve do 1942. postoje studentske uniforme koje se ponekad javljaju na svečanostima. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Z. Šeparović za svog mandata 1990. uvodi svečane odore za promocije koje nisu bile unificirane. Od 1998. postoje nove službene uniforme Sveučilišta, oblikovane na osnovi povijesnih istraživanja.